Sačuvati Vojnik od ekološkog stradanja

Nikšić, 9. 6. 2011. godine Stanje šumskog komleksa u okolini Nikšića nije na zadovoljavajućem nivou. Prvenstveno ugroženim područjima smatramo Vojnik, Goliju, Gospodarev zabran, Javorak, Ježevu goru, Štitovo, Studeno i Krklov kraj.

Usljed nekontrolisane sječe šume došlo je do drastičnog smanjenja šumskog pokrivača u odnosu na stanje od prije tridesetak godina.

Planina Vojnik je u ekološkom smislu i po neadekvatnoj eksploataciji šume najugroženija na ovom području već duži niz godina.

Uništavanje biodiverziteta Vojnika počelo je sedamdesetih godina prošlog vijeka. Tada je preduzeće drvne industrije ŠIK «Javorak» na osnovu koncesija vršilo bezobzirnu eksploataciju. Probijeno je 80km šumskih puteva, tako da je planina izbrazdana posebno sa južne i zapadne strane.

Vojnik je na svega dvadesetak kilometara udaljen od Nikšića i mogao bi da bude izuzetno interesantna lokacija za planinarski turizam, ali samo sa očuvanim biodiverzitetom.

Zbog višegodišnje nekontrolisane eksploatacije šuma i izostanka kvalitetnog monitoringa, pravilne sanacije i kontrolno-nadzorne funkcije od strane odgovornih subjekata društva i države, došlo je do ozbiljnog narušavanja ekosistema na ovim područjima pa i šire.

Loše upravljanje i gazdovanje šumama na ovoj planini dovelo je do smanjenja pošumljenosti, izostanka planske sanacije zemljišta i stručnog pošumljavanja eksploatisanih površina. Nije samo značajno posaditi veliku količinu novih sadnica, već je i bitno da ta sadnja uspije i bude održiva dugi niz godina.

Vojnik je bio pokriven kvalitetnim šumama na površini od osam hiljada hektara. Poslije prekomjerne eksploatacije i sječe šume uništeno je preko 50 procenata staništa, prvenstveno bukovih šuma i sada na Vojniku ima jako malo kvalitetne tehničke građe. To su lokacije gdje još uvijek nijesu probijeni šumski putevi ili je nepristupačan teren. Sa sadašnjim intenzitetom sječe, na Vojniku će za 10 godina 70% šumski iskoristive površine biti eksploatisano, sa gubitkom biodiverziteta.

Gubitak šumskog prekrivača na Vojniku može imati i dalekosežnije posljedice.

Ispod planine Vojnik nalazi se izvor rijeke Zete i glavna kaptaža za snabdijevanje vodom Nikšića i njegove okoline. Po informacijama koje posjedujemo u odnosu na stanje od prije tridesetak godina, došlo je do smanjenja i dotoka vode na izvorištima Zete u proljećnom, a posebno u ljetnjem periodu.

Probijenih 80km šumskih puteva na Vojniku zaista u jednoj mjeri koristi mještanima, mada je iz godine u godinu na katunima te planine sve manje stanovnika. Od četiri katuna sa južne strane – Štavni do, Štirni do, Vioš do i Šainov katun već nekoliko godina mještani ne izdižu u dva – Štavnom dolu i Šainovom katunu.

Uprava za šume mora razviti strategiju po ugledu na srodne institucije iz visokorazvijenih zemalja što bi svakako značilo da se i problematici na terenu treba pristupiti na jedan drugačiji, napredniji način. Potrebno je razviti saradnju sa mještanima koji su u ljetnjim mjesecima vezani za Vojnik, sa građanima i civilnim sektorom.

Ne treba odbijati inicijative volontera da učestvuju u akcijama pošumljavanja, što je bio slučaj prema našoj NVO prošle godine, već je potrebno konstantno sprovoditi i unapređivati aktivnosti koje će doprinijeti poboljšanju stanja na terenu.

Ne smiju ni požari koji su se proljetos desili u širem rejonu Vojnika, a koji su po informaciji mještana namjerno izazvani da bi se koncesija na tom području dobila za što manji novac, ostati nekažnjeni i o njima ćutati jer osim počiniocima mogu dati podstrek i drugima na vandalizam.

Pozitivno je što su odgovorni mještani podno Vojnikovih sela prepoznali problematiku ugroženosti planine i formirali „Odbor za zaštitu od nelegalne sječe planine Vojnik“. Ali, osim formiranja moraju aktivnije djelovati i sarađivati sa nadležnim institucijama i organizacijama civilnog društva. Nevladine organizacije nijesu te koje imaju institucionalnu mogućnost da riješe problem, ali mogu podstaći i pomoći u rješavanju, zajedno sa drugim društvenim i nadležnim subjektima.

Stradanje planine Vojnik predstavlja institucionalno-pravni problem, prvenstveno zbog nedovoljne kontrolno-nadzorne funkcije od strane nadležnih institucija, i svakako da je potrebno povećati broj šumara (lugari) makar u toku kritičnog dijela godine. Takođe, pravno obavezujući instrument i kaznene mjere od strane nadležnih subjekata moraju biti efikasnije.

Još uvijek nije kasno da se preduzmu određene i hitne mjere, kako bi se dalje uništavanje planine zaustavilo.

Biološka raznovrsnost i očuvanje staništa je od izuzetnog značaja na putu evropskih integracija. Sigurno je da ćemo se sresti sa izazovima zaštite životne sredine kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Npr. u Poljskoj je zaštita životne sredine odigrala veliku ulogu u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU). Nakon poljoprivrede to je bila druga najteža oblast u pregovorima.

Na Vojniku je potrebno uraditi i dodatna ispitivanja biodiverziteta jer su dosadašnja jako štura. Treba razmisliti i o ideji da se Vojnik predloži i za zaštićeno područje mreže NATURA 2000.

Svakako, u gazdovanju šumskim kompleksima treba da nam je i iskustvo protivpravno uništavanje Dragišnice, a na čiju uzurpaciju još uvijek nije stavljena tačka. Takvi primjeri ne smiju da se dešavaju u savremenom svijetu, a svakako su i nadležne institucije pokazale svoje manjkavosti kroz spore reakcije i neefikasne mjere. I pored očiglednog kršenja zakonskih regulativa i propisa, koncesionar je u Dragišnici napravio pravu katastrofu. Zahvaljujući, prije svega, dobro organizovanom Odboru za zaštitu Dragišnice i grupe NVO spriječen je ”masakr” ovog terena.

Moramo svi brže reagovati jer kad se dese nesagledive posljedice onda je kasno i za prirodu i za ljude.

You may also like...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *