Šumske požare spriječiti prevencijom

Nikšić, 17. 8. 2018. godine Uglavnom niže temperature i česti kišni dani neobične su karakteristke ovog ljeta u Crnoj Gori, pa su i šumski požari bili rijetka pojava.

Ipak, to se ne može reći za neke druge djelove planete, kao ni za ne tako daleku Grčku gdje je jul bio vreo i pogodovao širenju požara, koji su, nažalost, odnijeli veliki broj ljudskih života i uništili prostranstva šume i prirodnog predjela, uz ogromnu materijalnu štetu.

Klimatske promjene su samo jedan od uzroka koji stvaraju uslove za pojavu šumskih požara. To je globalni izazov, sa kojim se savremeni svijet mora suočiti u čemu Crna Gora može dati svoj doprinos donošenjem i sprovođenjem regulative, kao i konkretnim akcijama.

Crna Gora se suočila sa šumskim požarima u ljeto 2017. godine, kada je zabilježeno čak 3.125 požara. U periodu od 2010. do 2017. godine bilo je 680 šumskih požara koji su uništili skoro 81 hektar. Prema svim pokazateljima, kod nas je čovjek glavni uzročnik šumskih požara. Nešto preko 60 odsto požara izazvani su s namjerom ili nepažnjom čovjeka, govore podaci.

I pored toga što zakonodavstvo u ovim slučajevima predviđa visoke kazne (šest do 12 godina zatvora u zavisnosti od pričinjene štete), sprovođenje normi nije adekvatno, pa je i jako mali broj sankcionisanja odgovornih.

Motivi za podmetanje požara su često finansijske prirode, a dio nastaje zbog nemara i nebrige. Nerijetki slučajevi kod nas su da se požari namjerno izazovu kako bi se stvorilo pogodno tlo za rast gljiva. Jedan od budućih zadataka NVO Društva mladih ekologa biće sprovođenje inicijativa da se zabrani otkup gljiva sa lokacija požara.

Jačanje prevencije i brzo reagovanje u sličnim budućim situacijama su neki od odgovora kako se boriti sa šumskim požarima u cilju zaštite šumskog bogatstva i cjelokupnog ekosistema.

Iskustvo iz prošle godine i primjer katastrofe u Grčkoj nedavno, treba da utiču na podizanje svijesti o ovom problemu i traženje rješenja.

U tom cilju od ogromne važnosti je saradnja na međunarodnom nivou. Grčka, Letonija i Švedska su skoro bile pogođene požarima i obratile su se za pomoć Evropskoj uniji (EU) i njenim specijalizovanim institucijama (Komisija za humanitarnu pomoć i krize). Na osnovu svojih programa i dokumenata EU u ovoj oblasti (Civlni zaštitni mehanizam za zemlje članice) Kipar, Španija i Bugarska su poslale svoju asistenciju.

Pomoć Evropske unije prije svega je u slanju aviona za gašenje, vatrogasnih ekipa i vozila.

Tu je i Satelitski sistem Kopernikus EU čijim se aktiviranjem pruža asistencija vlastima na način što se po hitnom postupku mapiraju ugrožena područja. Taj sistem je nedavno pomogao Švedskoj u suočavanju sa požarima.

Takođe, kroz program rescEU, Evropska komisija (EK) nudi jačanje odgovora zemalja članica na način da budu spremne da se suprotstave prirodnim katastrofama.

Međutim sve to neće biti dovoljno ukoliko sami ne preuzmemo odgovornost za prevenciju izbijanja požara, unaprijedimo svijest i znanja o nesagledivim posljedicama za prirodu i živi svijet, koje svake godine izazivaju požari.

You may also like...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *