Krajnje je vrijeme za sanaciju Halde

Nikšić, 4. 1. 2019. godine Deponija opasnog otpada nastalog iz procesa proizvodnje Željezare – Halda formirana je u drugoj polovini prošlog vijeka, i još uvijek predstavlja veliku opasnost za zdravlje građana i životnu srdinu. Na udaljenosti oko šest kilometara od centra grada nalazi se sa jedne i druge strane puta koji vodi prema Mjesnoj zajednici  Župa. Onaj ko tuda prolazi suočen je sa jako lošom slikom odlagališta koje je odavno prevazišlo raspoložive kapacitete terena za prihvat otpada i koje je sada jednim dijelom dospjelo i u samo korito rijeke Gračanice.

Deponija sadrži mješavinu otpadnih materijala gdje dominira rastresiti pepeo. Nije pravilno obezbijeđena i dostupna je prolaznicima. Njen južni dio se spušta u samo korito rijeke Gračanice i zbog velikog nagiba podložan je eroziji, a kako je u vrijeme velikih padavina Gračanica bujična rijeka rastresiti i opasni otpad se lako širi nizvodno što dovodi do mnogo širih zagađenja od same lokalcije.

Koliko je opasan otpad pokazaju i rezultati raznih analiza zemljišta na lokaciji deponije Željezare, kao i u obližnjem naselju Rubeža. Povećan je sadržaj olova, hroma, nikla, fluora, policikličnih aromatskih ugljovodonika i pet PBC kongenera u odnosu na vrijednosti normirane Pravilnikom.

Potreba za rješavanjem ovog problema postoji pola vijeka, međutim još uvijek nema konkretnih pomaka. Crna Gora je proteklih godina usvojila osnovni Zakon o upravljanju otpadom i set odgovarajućih strategija i podzakonskih akata, čime je uspostavljen solidan pravni okvir koji je prihvaćen iz zakonodavstva Evropske unije (EU). Samim tim model upravljanja opasnim otpadom mora biti usklađen sa evropskim, a sanacija ovog odlagališta je hitna. Kako bi se ovom vrstom otpada postupalo u skladu sa evropskim, ali i našim zakonodavstvom, važno je natjerati i Željezaru kao generatora otpada da istim upravlja u skladu sa Zakonom i da obezbijedi lokaciju za njegovo skladištenje po standardima. Za razliku od toga, mi sada imamo situaciju da se isti ovaj otpad skladišti u krugu Željezare pa je tako sa sjeverne u direktnoj opasnosti od zagađenja rijeka Bistrica. Ne samo da se ne rješava problem Halde, već je napravljen dodatni problem.

Vlada Crne Gore je u oktobru  2014. godine potpisala Ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom za projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje – IWMCP”. Kredit je namijenjen sanaciji četiri lokacije na kojima se nalazi industrijski opasan otpad: Kombinat aluminijuma Podgorica, Brodogradilište Bijela, Termoelektrana Pljevlja i Flotaciono jalovište Gradac – Pljevlja. Vrijednost kredita je 50 milona EUR.

Nejasno je zašto se u prioritetima nije našla i deponija Željezare, koja svakako nije manje važna u odnosu na pomenute lokacije.

Na osnovu podataka Nacionalne strategije aproksimacije u oblasti životne sredine s Akcionim planom za period 2016 — 2020 (NEAS) procijenjeno je da će investicioni troškovi u cilju uspostavljanja integralnog sistema upravljanja otpadom iznositi 39.5 miliona eura. Kapitalni izdaci do 2035. godine su značajan (i tekući) trošak koji će do tog datuma dostići 315,4 miliona eura. Sve u svemu, procjenjuje se da će troškovi usklađivanja u oblasti upravljanja čvrstim otpadom iznositi 354,8 miliona eura, što je još jedan izazov kada je u pitanju ukupno tretiranje otpada i u tom smjeru primjena savremenih standarda u Crnoj Gori.

You may also like...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *