Forum za zaštitu životne sredine i klimatske promjene objavio zaključke Prvog nacionalnog sastanka

Podgorica, 7. 10. 2014. godine Zaključci sa Prvog nacionalnog pripremnog sastanka, održanog 15. 9. 2014. godine u Podgorici koji su organizovale nevladine organizacije Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Green Home i Društvo mladih ekologa:

1. Upravljanje vodama: Izazovi implementacije Okvirne direktive o vodama
   • Zakon o vodama mora biti donesen do kraja godine nakon čega mora biti usvojen kompletan set propisa i tokova za životnu sredinu u prvoj polovini godine;
   • Mora biti uspostavljen registar zaštićenih područja i ustanovljene odgovarajuće mjere za zaštitu ključnih slatkovodnih oblasti biodiverziteta kako bi se spriječilo dalje pogoršavanje stanja rijeka;
   • Država treba da sprovede i ulaže u početnu analizu i karakterizaciju slivova u Crnoj Gori. Neki od potpornih dokumenata iz regiona mogu se naći u Full Report of the River Lifelines in the Dinaric Arc (WWF, 2014);
   • Mora da se sprovodi i nadgleda već postojeća regulativa koja podržava WFD;
   • Država mora da ulaže u postavljanje stanica za monitoring na djelovima rijeka, a naročito na priobalju;
   • Hidroenergetske infrastrukture, kao jednu od najvećih prijetnji slatkovodnog biodiverziteta, treba razvijati u skladu sa Vodećim principima održivog razvoja hidropotencijala pripremljenim od strane ICPDR (Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav)
   • Mora biti uspostavljen odgovarajući sistem monitoringa i angažovani svi kapaciteti u cilju uspostavljanja osnova za buduće planove upravljanja.

 2. Klimatske promjene: Prilagođavanje i ublažavanje

• Interesovanje o pitanjima klimatskih promjena, posebno o mjerama prilagođavanja mora biti veoma prisutno na političkoj agendi;
• Pitanja klimatskih promjena moraju biti hitno integrisana u sve relevantne sektore, čime bi serija sastanaka trebalo da bude održana između međusektora da bi se započelo planiranje konkretne implementacije;
• Primjena mjera prilagođavanja mora početi što je prije moguće kao i međusobno povezivanje svih nadležnih institucija i lokalne zajednice;
• Moraju biti sprovedene IPPC dozvole u zemljama i kažnjeni inspekcijski organi za nepravilne kontrole;
• Mora biti ocijenjen cost-benefit novih infrastrukturnih projekata u svjetlu posljedica izazvanih klimatskim promjenama, kao što su izmijenjeni rječni tokovi i nivoi voda i nove hidroenergetske infrastrukture

3. Upravljanje otpadom: Privremene deponije i otpad životinjskog porijekla

• Neophodno je hitno djelovanje u tretmanu otpadnih voda i otvaranje javnog dijaloga sa lokalnim zajednicama za postizanje konsenzusa u svim opštinama;
• Neselektivno izvršenje krivičnih prijava prema lokalnim samoupravama, koje su odlagale otpad na ilegalnim deponijama;
• Finansijski i ljudski kapaciteti moraju biti hitno angažovani za čišćenje i sanaciju oko 350 deponija identifikovanih u Crnoj Gori;
• Potrebna revizija predloženog državnog plana za upravljanje otpadom, ističući akcione tačke imajući u vidu smanjenje otpada na svom primarnom izvoru i uspostavljanje svrsishodnog sistema reciklaže otpada;
• Lokalne opštine u Crnoj Gori treba da vode računa o lokalno proizvedenom otpadu i moraju da organizuju tretman otpada, uz podršku javno-privatnog partnerstva;
• Visoko ugrožene lokalne zajednice i druge zainteresovane strane moraju biti uključene u proces odlučivanja u vezi sa deponovanjem i upravljanjem otpadom kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou;
• Regionalne deponije ne mogu služiti kao trajno rješenje i kontinuum prakse lošeg deponovanja otpada;
• Industrijski i toksični otpad je problem investitora/zagađivača i ne može se trajno deponovati u Crnoj Gori. Mora se razviti strategija za smanjenje i izvoz industrijskog otpada i implementirati u periodu od 2015. do 2030. godine;
• Mora se uspostaviti monitoring za sprovođenje planova državnog i lokalnog upravljanja otpadom;
• Pravno izvršenje administrativnih i prekršajnih postupaka protiv lokalnih samouprava koji krše Zakon o upravljanju otpadom;
• Država treba više da se angažuje u edukaciji građana o prednostima reciklaže i u uspostavljanju primarne selekcije otpada u urbanim sredinama;
• Inspekcija treba da poveća broj kontrola i poboljša optužbe protiv subjekata koji zagađuju rječna korita sa otpadom životinjskog porijekla ili iz klanica

 4. SEA i EIA: Kvalitet procjena

Mora se poboljšati kvalitet SEA i EIA u smislu uzimanja u procjene biodiverziteta, socijalnih i cost-benefit parametara:

• Moraju biti predložena realna alternativna rješenja (SEA), dok najprihvatljivija alternativa treba da uključuje obrazloženje i argumente za izbor kao najbolje opcije;
• Moraju biti uključeni principi učešća javnosti i transparentnosti u procesu SEA od faze određivanja okvira;
• Mora se uzeti u obzir kumulativni efekat plana/programa pri procjeni uticaja na životnu sredinu;
• Treba da bude jasno kako se prezentovani podaci u SEA/EIA izvještajima transponuju u odluku u vezi sa odobrenjem Izvještaja;
• Treba da bude jasno kako su zainteresovane strane konsultovane u toku procjene životne sredine i njihova mišljenja uzeta u obzir u Izvještaju;
• Informacije i procjene životne sredine moraju biti prezentovane bez pristrasnosti i primiti pažnju odgovarajuću za njihov značaj, posebno u vezi sa biodiverzitetom, zdravljem ljudi, vazduhom, vodom i kvalitetom zemljišta;
• Nejasni podaci su često velika praznina za procjene životne sredine, tako da donesena odluka kojoj nedostaju važni podaci ne može biti ozakonjena;
• Mora biti osnovana nezavisna stručna komisija za evaluaciju SEA i EIA izvještaja u skladu sa SEA i EIA direktivama;
• Moraju biti razvijene adekvatne mjere ublažavanja za smanjenje/izbegavanje/minimiziranje uticaja po životnu sredinu