Okrugli sto u Pljevljima: Šumama potrebna veća briga svih aktera lokalne zajednice
Pljevlja, 8. 4. 2022. godine U okviru projekta ”Održivo upravljanje šumama za sve” u Pljevljima je održan okrugli sto na temu ”Uloga i značaj loklanih aktera u gazdovanju šumama” tokom kog su razmatrani problemi gazdovanja u pljevaljskom kraju, koji će biti pretočeni u inicijative prema zvaničnim institucijama.
Okrugli sto otvorila je Zehra Demić, načelnica za uzgoj i zaštitu šuma u Upravi za šume, koja je predstavila podatke o pošumljavanju i aktivnostima na zaštiti šuma, ali i negativne pojave kao što su šumski požari i nelegalna sječa tokom posljednjih 10 godina.
”U periodu od 2010. do 2021. godine, evidentirano je 1.150 šumskih požara. Oštećeno je 67.000 ha šuma i oko 1,1 miliona kubnih metara drvne mase. Štete se procjenjuju na preko 12 miliona eura”, navela je Demić i dodala da su crnogorske šume posebno ugrožene zbog geografske pozicije.
Naglasila je da najveći problem predstavlja nelegalna i bespravna sječa koja, prema njenim riječima, doprinosi degradaciji šuma.
”U prošloj godini posječeno je 3.700 metara kubnih drvne mase u državnim šumama. Podneseno je 285 krivičnih prijava, od toga 81 prema poznatim izvršiocima. Donijete su samo dvije osuđujuće presude”, predstavila je zvanične podatke ona.
Kada su u pitanju aktivnosti koje preduzima Uprava za šume, Demić je saopštila da se vrše uredne preventivne mjere.
”Održavaju se šumski putevi, protivpožarne pruge, vrši se uklanjanje zapaljivog materijala i pojačana kontrola aktivnosti u šumama u sušnim periodima”, prezentovala je ona i dodala da je u cilju poboljšanja aktivnosti neophodno povećanje tehničke opremljenosti i bolja intersektorska saradnja Uprave, inspekcijskih organa, policije, Carine, tržižne inspekcije, finansijske policije, tužilaštva i sudstva, zatim povećanje edukacije i integracije ciljeva u upravljanju šumama sa EU legislativom.
Mještani Pljevalja koji pripadaju različitim sektorima kroz pitanja predstavili su svoje viđenje problema u šumarstvu Pljevalja, ali i cijele Crne Gore. Kao dio rješenja, oni su uglavnom predlagali promjene zakonske regulative u dijelu pooštrenog kažnjavanja i napuštanje koncesionarskog modela.
Vasilije Božović iz Rudnika uglja Pljevlja naglasio je da se nedovoljno vodi računa o sadnicama koje se posade od kojih se čak 70 odsto osuši i propadne.
”Posljednjih 10 godina vrlo malo se ulagalo u mjere njege. Svega 20.000 eura je na godišnjem nivou opredijeljeno za to, dok se štete mjere u milionima”, upozorio je on.
Kako je rekao, to je samo dio problema u šumama, a najveći su požari i nekontrolisana sječa.
”Primjer je lokacija Šuplja Stijena gdje je posječeno 70 ha. Vektra Jakić u šumi je ostavila hiljade metara građe, koja nije izvezena i koja sada predstavlja potencijalno zapaljivi materijal”, dodao je on.
Predsjednik Mjesne zajednice Krupice Mile Vuković zapitao se ko je u prvom redu, građani ili koncesionari.
”Građani od šumskog resursa ne dobijaju ništa, čak ni drvo za ogrev. Nastupa nezadovoljstvo čije su posljedice podmetanje požara i nelegalne sječe. Privatni koncesionari dobijaju drva po mnogo jeftinijioj cijeni od mještana”, kazao je on i primijetio da koncesionari ne izvršavaju svoje obaveze ni kad je u pitanju saniranje šumskih puteva.
Ispred Službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja Bogdan Bojović je rekao da je ta Služba skoncentrisana na urbanu zonu više nego na šume zbog svojih kapaciteta.
”U požarnim situacijama prednost imaju ljudi i imovina, ispred šuma. Potrebno je mnogo više ljudi kako bi se povećao broj osmatrača, ojačala civilna zaštita, ali i onih na terenu koji bi gasili šumske požare. Školski primjer zaštite bio je ”kako je bilo nekad”. Požari su u startu detektovani i brzom reakcijom svih gašeni, tako da manji nijesu ni prijavljivani niti ulazili u evidenciju”, naveo je i podsjetio da je nekada svaka fitma koja se bavila šumarstvom imala svoje službe zaštite.
Uzaludno je, kako je rekao, vršiti sadnju, ako se ne preduzmu mjere zaštite od požara.
”Sada se sva prevencija svodi na apele, a reaguje se u skladu sa mogućnostima, što je nedovoljno”, naglasio je Bojović.
Stanko Mrdak iz Mjesne zajednice Odžak ukazao je na potrebu reorganizacije koncesionog sistema.
”Opštine malo učestvuju u unapređivanju stanja u šumarstvu i malo sredstava vraćaju mjestima u kojima su se desili požari. Potrebno je preusmjeriti sredstva koja trenutno dobijaju opštine i formirati jedinice za gašenje šumskih požara”, predložio je Mrdak.
Miloš Ostojić iz NVO Legalis napomenuo je da iza koncesionara ostaju uništeni putevi.
”Uprava za šume mora imati bolju saradnju sa Direktoratom za vanredne situacije, iako ono nije dovoljno dobro organizovano i nema dovoljno kapaciteta”, naveo je Ostojić.
Projekat ”Održivo upravljanje šumama za sve” finansijski je podržan od Evropske unije preko javnog poziva „Povećanje svijesti o ekološkim i klimatskim politikama“ koji je raspisala Uprava javnih radova, a partnerski ga sprovode Društvo mladih ekologa Nikšić i NVO Župa u srcu.
