Unaprijediti sistem prevencije i ranog javljanja šumskih požara

Nikšić, 24. 3. 2022. god. Suvo vrijeme u prvom proljećnom mjesecu bilo je dovoljno za pojavu više šumskih požara širom Crne Gore, od kojih je najizraženiji onaj u opštini Kolašin, gdje je posle velikih napora situacija sada, srećom, pod kontrolom.

Požari su buknuli na sve strane po Crnoj Gori i podsjetili nas već u martu na problem s kojim se suočavamo svake godine, koji je sve učestaliji, a na koji očigledno i dalje nemamo kao zajednica pravi odgovor.

U oči upada zvanični poziv vlasnicima imanja u više sela kolašinske opštine, koji žive van tih mjesta, da pomognu u gašenju požara. U zemljama koje imaju efikasan odgovor na šumske požare, svi činioci su na terenu i svako radi svoj dio posla, počev od prevencije, detektovanja i brzog reagovanja na pojavu požara, kada se uključuju volonterske službe, vatrogasci, avioni za gašenje požara…

Kod nas, izgleda, teško je pronaći dovoljno ljudi koji bi učestvovali u gašenju požara ali, izgleda, mnogo je lakše odraditi podmetanje požara. Na to se nadovezuje i problem opreme, sa kojom kuburi gotovo svaka vatrogasna jedinica u Crnoj Gori, a koje tek za volontere nema dovoljno. Fale i dobrovoljna vatrogasna društva, koja su se pokazala jako učinkovitim u zemljama koje godinama imaju integrisani sistem zaštite od požara. Kod nas, osnivanje dobrovoljnih vatrogasnih društava koja bi pomagala ostalim činiocima sistema, tek je u nastajanju i malo je primjera vatrogasaca –volontera, koji su prošli određenu obuku kako bi mogli uspješno da učestvuju u gašenju požara.

Čovjek je iz nemara ali nažalost iz loše namjere uzročnik 95 odsto požara u Crnoj Gori, ali izgleda i razlog neadekvatnog reagovanja, pa se štete od požara mjere u milionima eura, a štetu pričinjenu ekosistemu i prirodi nemoguće je izračunati.

No, prije pravovremenog reagovanja, važno je imati dobar sistem za javljanje, koji bi uključivao ljude na terenu, u prvom redu čuvare šuma. Šume u Crnoj Gori, u odnosu na probleme, čuva mali broj ljudi, koji su uz to jako loše plaćeni za odgovoran i izazovan posao koji obavljaju. Sigurno je da sistem javljanja i upozoravanje na požare mora biti bolji i da ga treba unaprijediti.

Zato, smatramo da bi i dušebrižnicima, koji se ovih dana bave zapošljavanjem u sektoru šumarstva, bilo pametnije da se pozabave problematikom na terenu, uzrocima i posljedicama izbijanja šumskih požara. Ukoliko imaju političku moć, mogli bi da se bave razvojem strategija koje bi stvorile efikasniji sistem i zaustavile stradanje šuma i cijele zemlje. U konačnom, mora se shvatiti da svi treba da preduzmemo odgovornost za sadašnje stanje i slobodno ćemo reći da je tragično posmatrati podmetnute požare u martu. Adekvatno reagovanje na šumske požare kroz integrisani sistem zaštite od požara podrazumijeva unaprijeđenu svijest, od građana koji bi se aktivno uključili do donosioca odluka.

Kao prve korake za prevenciju i poboljšanje sadašnjeg stanja, Društvo mladih ekologa predlaže i još jednom poziva nadležne institucije ali i kompletnu zajednicu da unaprijedi kontrolno-nadzorne aktivnosti tako i pristup problemu te da odgovorni građani pomognu u otkrivanju počinioca nastajanja požara. Takođe, predlažemo zabranu otkupa i promet šumskih proizvoda i opožarene šumske građe na minimalni period od pet godina.

Dok ne budemo svjesni da su šume naše bogatsvo koje treba da ostavimo narednim generacijama, imaćemo problem i gubićemo u bici sa požarima.