Realizovana radionica na temu slobodnog pristupa informacijama

Nikšić, 11 i 12. april 2024. godine. Društvo mladih ekologa je realizovalo dvodnevnu radionicu na temu „Slobodan pristup informacijama u istraživačko – zagovaračkom radu nevladinih organizacija“. Radionica je okupila predstavnike nevladinog sektora i medija koji su tokom dva dana bili u prilici da unaprijede znanja o slobodnom pristupu informacijama – SPI kroz zakonsku proceduru i primjere iz prakse.

Tokom prvog dana predavanje je vodio Lazar Grdinić iz MANSa. Govorio je osonovama Zakona o Slobodnom pristupu informacijama, te važnosti transparentnosti instucija koja još uvijek nije na nivou zapadnih demokratija kojima je to osonovno načelo rada.

Dalje je govorio o postupcima i načinima kako doći do informacija uz pomoć Zakona o SPI. Za primjer je uzeo Član 12 koji dava spisak informacija koje organ vlasti treba da ima na svojoj veb stranici i naveo kako je bitno predhodno informisanje o temi zahtjeva kako se ne bi bespotrebno tražila informacija preko SPIa, ukoliko je već objavljena od organa vlasti. Skrenuo je pažnju na ograničenja pristupu informacijama koje predviđa član 14 Zakona o SPI. Takođe je naveo da se ovaj član može pogrešno u prasi tumačiti od strane onih institucija  koje su u obavezi da izdaju dokument. Dalje se osvrnuo na Član 17 Zakona o SPI koji se odnosi na preovlađujući javni interes a koji je ujedno izazvao interesovanje kod prisutnih i polemiku na temu kad je tražena informacija od javnog interesa.

Nastavak predavanja se odnosio na rokove za odgovor od strane organa vlasti u čijem posjedu se nalazi tražena informacija, zakonskim postupcima u različitim situacijama i karakterističnim primjerima iz prakse.

Grdinić je prezentovao nekoliko konkretnih primjera izrade zahtjeva, žalbi za ćutanje i druge dokumentacije koja je sastavni dio procesa za slobodan pristup informacijama i naveo da je bitno voditi otvorenu komunikaciju sa institucijama.

Predstavljena je mobilna aplikacija MANSa „Pitajte institucije“ koja može pomoći drugim nevladinim organizacijama u procesu slobodnog pristupa informacijama. Korišćenje aplikacije je besplatno i dostupna je svima.

Drugi dan je otvoren sa predavanjem Aleksanda Perovića iz Ekološkog pokreta Ozon na temu uloge Arhus centara u primjeni Arhuske konvencije u Crnoj Gori koja podrazimijeva tačno i pravovremeno informisanje. Govorio je o nastanku Arhuske konvencije i njenom razvoju u Crnoj Gori i lokalnim centrima koji su do sada formirani. Zatim je govorio o sprovedenim aktivnostima u okviru Arhus centra u Nikšiću. Istakao je da je učešće javnosti u donošenju odluka jako bitno ali i kada se pokreće neka inicijativa jako je bitno da se ima validna informacija. Naveo je nekoliko primjera aktuelizovanja problema u životnoj sredini od strane Arhus centara, koji su u kasnijem periodu doveli do pozitivnih promjena a kao konkretan primjer rada Arhus centra idvojio je informisanje o kvalitetu vazduha, načinima kako mogu da se dobiju podaci u relevantnom vremenu.

Vera Mirković iz SO Nikšić je predstavila Vodič o slobodnom pristupu infromacijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, govorila o pojedinačnim aktima, postupku za slobodan pristup infomacijama, načinu ostvarivanja prava.

Naglasila je da se prilikom izdavanja dokumnetacije vode pozitivnim primjerima iz prakse  kako bi stranka na najlakši i željeni način dobila traženu dokumetaciju.

Predstavila je primjer zahtjeva za dobijanje inforamcija i izdatog rešenja kao i tendenciju rasta zahtjeva u periodu od 2020. kada je upućeno sedam zahtjeva do 2023. godine kada su upućena 22 zahtjeva za dobijanje informacija na adresu Sekretarijata za uređenej prostora i zaštitu životne sredine.

Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu je govorila na temu primjene zakona o SPI kroz studije slučaja koje se odnose na projekte u zašti životne sredine. Istakla je važnost predhodnog prikupljanja podataka potrebnih za izradu kvalitetne studije slučaja. Veoma je važno jasno usredsrediti fokus studije kao što su vlasništvo, ekonomski aspekt, ekološki aspekt i sl, naglasila je Mrdović.

Tokom izlaganja predstavila je četiri studije slučaja: Rudnik Brskovo u Mojkovcu, Deponija pepeala i šljake Maljevac u Pljevljima, MHE kompanije „Hidroenergija Montenegro“.

Kada je u pitanju Rudnik uglja Brskovo radi se o atipičnoj studiji slučaja jer se veže za dug vremenski period predhodnog planiranja dok projekat nije dospio u javnosot. Praktično je prilikom izrade studije trebalo da se istraživanje sprovede u vremenskom periodu od poslednjih 10 godina.

Andrea Perišić iz Centra za istraživačko novinarstvo je govorila na temu povezanosti istraživačkog novinarstva i SPI. U uvodnom dijelu je govorila o procesu pripreme istraživačkog teksta, značaju da se u blagovremenom momentu dobije aktuelna informacija te da se Centar ne bavi jednokretno nekom temom, već praktikuju da prate temu u dužem vremenskom periodu.

Kao karakterisitične primjere navela je istraživačke tekstove o: Bilećkom jezeru, Žičari Kotor – Lovćen, Krijumčarenje arheološkog blaga Crne Gore i Ilegalnoj eksploataciji šljunka.

Radionica se realizovala u okviru projekta „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“ koji se realizuje se u okviru Koalicije 27 koja je vodeća nacionalna OCD mreža u oblasti živo tne sredine i pod čijim se budnim okom već godinama unazad prate aktivnosti u okviru Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene. Projekat je finansijski podržan od strane Evropske Unije, kroz program „Civil Society Facility 2021 and Thematic Programme on Human Rights and Democracy 2021” i Ministarstva javne uprave. Realizuju ga nevladnine organizacije Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Sjeverna Zemlja, Green Home i Društvo mladih ekologa.